U ovoj kartici se nalaze sljedeći podaci za pojedini artikal:

• {Aktivan} — Samo artikli koji su aktivni mogu se upisati u dokumentima¹⁾. Koristi se za artikle koji više nisu aktualni, ali su ranije imali promet.
• {Webshop}
• {Zaliha} — Označava vode li se zalihe na osnovnom artiklu ili na varijacijama artikla.
• {U prodaji} — Moguća je prodaja samo artikala koji imaju ovaj podatak označen.
• {Vrsta artikla}
• {Grupe artikala}
  Ispod naziva grupe prikazuje se KPD šifra koja je dodijeljena toj grupi.
• {KPD}
  Ovdje se unosi šifra Klasifikacije proizvoda po djelatnostima (KPD 2025).
  KPD šifre se koriste isključivo kod izdavanja računa i nisu potrebne (niti se upisuju) u primkama.
  1. Prioritet kod zaključivanja
     Prilikom zaključivanja Računi (IRA), sustav prvo uzima u obzir KPD šifru upisanu na samom artiklu.
  2. Nasljeđivanje iz grupe
     Ako artikl nema upisanu šifru, program automatski uzima KPD šifru grupe kojoj artikl pripada. Stoga artikl ne mora imati vlastitu šifru ako je ona ispravno definirana na razini grupe.
  3. Validacija za F2.0
     Ako KPD šifra nije definirana ni na artiklu ni u pripadajućoj grupi, sustav neće dozvoliti slanje računa putem Fiskalizacije 2.0 (F2.0).
• {Šifra} — Omogućuje uporabu vlastitih kratkih šifara za robu i usluge.
  • Prikazuje se samo ako je uključena odgovarajuća postavka u tvrtki.
  • Šifra se sastoji od bilo koje kombinacije slova i brojeva do ukupno pet karaktera.
  • Šifra se može ručno upisati ili Brix-om generirati. Brix, ikonom u polju desno, generira brojčanu šifru koja će biti za jedan veća od najveće korištene brojčane šifre.
  • Vidi Napomene vezano za usluge predujmove.
• {Kataloški}
• {Barkod}
• {Naziv}
• {JM prodaje} — Jedinica mjere u kojoj se vrši prodaja artikla. Prikazuje se samo u tvrtkama koje u različitim jedinicama mjere vrše prodaju i vode zalihu pojedinog artikla (Postavka G_VPJM).
• {Kontrolna količina} — Definira najmanju dopuštenu jedinicu (korak) za upis količine na dokumentima.
  Sustav osigurava da unesena količina uvijek bude točan umnožak definirane vrijednosti.
  • Primjer 1 (Cijeli brojevi): Ako je postavljeno 1, moguće je upisati samo cijele brojeve (1, 2, 5, 10…). Decimalni upis nije dozvoljen.
  • Primjer 2 (Pakiranja): Ako je postavljeno 12 (npr. cijeli paket), sustav dopušta samo 12, 24, 36 itd.
  • Primjer 3 (Decimale): Ako je postavljeno 0,25, moguće je upisati 0,25, 0,50, 0,75, 1,00, 1,25 itd.
• {Neto masa} i {Bruto masa} — Neto i bruto masa artikla koje se, ukoliko su upisane, ispisuju na računu i otpremnici. Podaci se prikazuju ukoliko je uključena postavka tvrtke G_MASA.
• {Faktor konverzije zaliha (ρ)}
• {JM} (zalihe) — Jedinica mjere u kojoj se vodi zaliha artikla.
• {Kontrolna količina} za {JM} zalihe — Istovjetno {Kontrolna količina} za {JM prodaje}, samo se odnosi na zalihu.
• {Rok uporabe}
• {Jamstvo (mj)} — Jamstveni rok u mjesecima.
• {Iskoristivo} — Rok u danima u kojem treba iskoristiti pretplatu predmetne usluge ili paketa usluge. Koristi se samo u modulu Gymmetry.
• {PDV} — Tarifni broj PDV-a
  • {Osnova oslobođenja PDV-a} — Ukoliko je stopa PDV-a 0%, ovdje je moguće odabrati osnovu oslobođenja. Na ispisu računa koji uključuju ovaj artikal automatski se ispisuje i odgovarajući tekst osnove oslobođenja.
    • Posebni postupak oporezivanja marže
• {Povratna naknada} — Padajuća lista iz koje se odabire povratna naknada koja se obračunava za artikl. Odabrana povratna naknada uklanja se ikonom za brisanje u polju.
  • Polje se prikazuje samo u tvrtkama s uključenom postavkom G_POVNAK i samo za artikle vrste Roba i Vlastiti proizvod. Za ostale vrste artikala polje nije prikazano.
  • Povratnu naknadu moguće je upisati ili obrisati samo dok artikl nema zalihu ni u jednom odjelu tvrtke.
  • U odjelima s uključenom postavkom OJ_POVNAK povratna naknada ulazi u nabavnu vrijednost robe, pa se ovo polje ne prikazuje.
  • Iznos povratne naknade u stavkama primke opisan je u ~STAVKE~.
• {PPMV} — Iznos posebnog poreza na motorna vozila (ukoliko se obračunava).
• {Vrsta zalihe} i {Konto zalihe} — Prikazuje se samo za robu.
• {Konto prihoda usluga} — Redefiniranje konta prihoda od prodaje usluga.
• {Komitent} — Agent ili Principal koji daje robu.
  Podatak je obavezan ukoliko se artikal uvodi u odjel (skladište, trgovina…) na kojem se zaliha vodi kao komisijska roba.
  U odjelu komisije moguće je zaprimiti samo artikle koji imaju upisan {Komitent}.
  U ostalim odjelima, koji nisu komisijski, mogu se upisati artikli s upisanim {Komitent}. Roba se u takvo skladište zaprima i izdaje kao redovno nabavljena roba.
• {Zamjenjuje} — U tvrtkama kojima je omogućen upis zamjenskih artikala, u ovom polju može se odabrati artikl koji može zamijeniti predmetni artikal.
• {JM pakiranja} i {Količina u JM pakiranja} — Vidljivo u Brix modulu „Nabava“. Upisuju se podaci o količini i jedinici mjere u kojoj se artikl naručuje od proizvođača. Npr. žvakaće gume mogu se prodavati na komad, ali se od dobavljača naručuju u vrećama po 600 komada. Za taj slučaj se upisuje: {JM pakiranja} = vreća i {Količina u JM pakiranja} = 600. Na ispisu „Naručiti" u obrascu zaliha ispisat će se količina paketa koje treba naručiti.
• {Konto prihoda/troškova u HiP}
• {Opis}
• {Oznake}
• {Svojstva}
• {Dopušteni manjak u trgovini} — Bira se kategorija manjkova za stope dopuštenih manjkova u trgovini (maloprodaji) prema https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_12_129_3703.html. Dopušteni manjak u odjelima koji nisu maloprodajni je 50% upisane stope za maloprodaju. Granična količina za dopušteni manjak računa se na ukupan ulaz artikla od datuma zadnje inventure.
• {Tehnološki višak} — Kod zaključivanja dnevnog prometa u ugostiteljstvu omogućuje razduživanje sirovina prema normativu kada nema dovoljno zalihe. Količina koja se „nije uspjela” razdužiti evidentira se u izdatnici kao tehnološki višak i u zalihama. Količina i vrijednost tehnološkog viška ne utječu na zalihe niti se u bilanci iskazuju. Kod inventure se količina i vrijednost tehnološkog viška na zalihama poništava, tj. postavlja na nulu. Informacija o tehnološkom višku namijenjena je prvenstveno za ispravak normativa.
• {Gubitak pri obradi (otpaci) u HiP} — Bira se kategorija manjkova za stope gubitka pri obradi (otpaci) u ugostiteljstvu prema https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_07_101_1969.html. Kod zaključivanja dnevnog prometa u ugostiteljstvu razdužena količina sirovina prema normativu uvećava se prema ovoj stopi.

• Potrebne usluge koje se koriste u računima za primljene predujmove Brix će sam upisati ukoliko se račun za primljeni predujam radi automatizmom iz izvoda ili ponuda.
• Ukoliko u Artikli samostalno otvarate usluge za predujmove i ukoliko koristite podatak {Šifra}, usluge predujmova obavezno trebaju imati sljedeće šifre za predujmove prema stopama PDV-a:
  • PP1 — Predujam PDV 0%
  • PP2 — Predujam PDV 13%
  • PP3 — Predujam PDV 25%